Kako spriječiti pretjerano „šopingiranje“

U sklopu projekta „Okreni list“ kojem je nositelj Grad Gospić prof. Kristina Manestar održala je edukaciju na temu sprječavanja ovisnosti o kupovini. „Šopingholičari“ su zaokupljeni kupovinom i trošenjem te doživljavaju različite osjećaje zadovoljstva pri samom činu kupovine. Njihove misli i preokupacije ih unaprijed pripremaju za trošenje. Kad su u tome onemogućeni javljaju se znakovi tipični za apstinencijsku krizu kao što su nemir, napetost, znojenje i slično. Oniomanija je nekontrolirana kupnja i odnosi se na kompulzivnu zanesenost kupovanjem radi ublažavanja psihičkog stanja u kojem se osoba nalazi.

Moderna tehnologija zahvaljujući društvenim mrežama, kreditnim karticama i naprednim oblicima marketinga učinila je „šoping“ ekstremno dostupnim i potencijalno opasnim za razvoj ovisnosti – može se kupovati u bilo kojem trenutku (bez obzira na neradne dane, blagdane i sl) i vrlo jednostavno iz topline vlastitog doma.

Istraživanje iz 2017.godine pokazalo je da 84 % Hrvata kupuje online a sve je češće plaćanje računa preko interneta i prisutnost internet bankarstva. Istraživanje bi danas, posebno nakon pandemije COVID-19 pokazalo znatno veći postotak.

Ovisnost o kupovini ne smije se podcijeniti, za vrijeme kupovine oslobađaju se hormoni sreće pa se trenutno osoba osjeća bolje. Jednostavne strategije poput vraćanja kreditnih kartica, ograničavanja dozvoljenog minusa, kupovanja u društvu i slično mogu biti vrlo učinkovite.

Prije kupovine stanite i razmislite:

  • Kad ću ovo koristiti?
  • Imam li već nešto takvo?
  • Gdje će to stajati ako kupim?
  • Bi li to kupio da kupujem gotovinom a ne kreditnom karticom?
  • Mogu li to kupiti polovno?
  • Mogu li to od koga posuditi?
  • Mogu li pričekati s kupnjom?
  • Postoji li jeftinija verzija?
  • Što će mi reći kod kuće ako to kupim?
  • Zašto to moram kupiti baš danas?
dav
dav
nor
nor
nor
Back to top